www.skpu.hr
Pula, Herkulov prolaz 1
Tel.: 052/213-888, 052/388-831, 052/388-832
fax: 052/214-603
e-mail: skpu@skpu.hr
Radno vrijeme: 8:00 - 20:00, subotom: 8:00 -13:00
Sveučilišna knjižnica u Puli je opća znanstvena knjižnica istaknutog regionalnog značaja. Pored zadaće prikupljanja publikacija i posredovanja informacija potrebnih u nastavi na visokoškolskim ustanovama Sveučilišta u Rijeci koje djeluju u Puli (dvama fakultetima i jednoj visokoj školi), ima i zadaću prikupljanje knjižnične građe koja se odnosi na Istru. Zbog veličine i bogatstva fonda (kao najveća knjižnica u hrvatskom dijelu Istre) ima istaknuti položaj među knjižnicama u Istri.

Osnovana je 1949. god. pod nazivom Naučna biblioteka. Preuzela je fond Pokrajinske knjižnice Istre (Biblioteca Provinciale dell’Istria) koja je osnovana 1930. g. u Puli spajanjem triju većih knjižnica: knjižnice bivšega Pokrajinskog odbora (Biblioteca provinciale dell’Istria, osnovana 1861. g. u Poreču i 1922. preseljena u Pulu), pulske Gradske knjižnice(Biblioteca civica, 1903) i knjižnice Istarskog društva za arheologiju i domovinsku povijest (Società istriana di archeologia e storia patria, osnovana 1884. u Poreču).

Od god. 1932. Pokrajinska knjižnica Istre dobivala je obvezni primjerak publikacija iz Istre. God. 1937. imala je 41.096 sv., pretežito na tal. jeziku i manjim dijelom na njem. jeziku, uz samo desetak knjiga na hrv. jeziku. Imala je opće znanstveni karakter, s posebnim naglaskom na povijesne znanosti, osobito na povijest Istre. Između 1943. i 1947. dio fonda je odnesen u Italiju, što je knjižnici nadoknađeno 1961. g. ustupanjem sredstava za kupnju knjiga u Italiji od strane talijanske vlade. God. 1945. postaje gradska posudbena knjižnica.

Prvi školovani knjižničari koji su zasnovali stručni rad Sveučilišne knjižn ice privremeno su ovdje upućeni iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (npr. prvi v. d. ravnatelja: Š. Jurić, V. Bandiš i V. Bonifačić).

S obzirom na veliki nedostatak knjiga na hrv. jeziku, pedesetih godina 20. st. u Sveučilišnoj knjižnici se započinju sustavno nabavljati stare hrvatske knjige. Od god. 1951. knjižnica je primala izbor obveznog primjerka publikacija iz Hrvatske, a od 1956. dobiva obvezni primjerak sveukupnog tiska s područja Hrvatske. Pedesetih god. 20. st. dodijeljeno joj je oko 12.000 sv. knjiga iz knjižnica bivših talijanskih i njemačkih srednjih škola i knjižni fondovi nakon rata podržavljene i zaplijenjene imovine ustanova iz Istre, npr. stara knjižnica bivšeg benediktinskog samostana u Dajli (nedaleko Umaga) s oko 4.000 sv. knjiga (koje su u novije vrijeme najvećim dijelom vraćene crkvenim vlastima). Od god. 1961. do 1994. njezin vlasnik i osnivač je Općina Pula. God. 1979. udružena je u Sveučilište u Rijeci, koje je 1994. postalo njezinim vlasnikom i osnivačem. U skladu s time, 1995. dodijeljen joj je sadašnji naziv.

Od god. 1968. smještena je u gradskome središtu, u zgradi koja je sagrađena 1908. kao njemačka pučka škola. Raspolaže s 1.500 m2, što je nedovoljno za potrebe knjižnice.

U čitaonicama ima oko 50 mjesta za čitanje.

Fond knjižnice sadrži oko 200.000 sv. knjiga, oko 120.000 sv. časopisa i novina, oko 40. sv. i 26 kutija rukopisa znanstvenika iz Istre, 250 doktorskih i magistarskih radova obranjenih na Sveučilištu u Rijeci i drugu knjižničnu građu.
Knjižnica je dobila donacije knjiga Mije Mirkovića, Matka Rojnića, Tone Peruška, njemačke vlade i dr.
2.jpg

God. 1990. darovana joj je ostavština skladatelja Antonija Smareglije (1854 - 1929) (pisma, fotografije, libreta opera i dr.), u svrhu predstavljanja u spomen-sobi skladatelja u njegovoj rodnoj kući u Puli (spomen-soba je otvorena 5.5.2004. povodom 150-te obljetnice rođenja A. Smareglie - http://www.smareglia.info ).


Knjižnica se sastoji od sljedećih fondova i zbirki:


1) Zavičajna zbirka “Histrica”sadrži djela koja su autorom, mjestom tiskanja (do 1945. g.) ili sadržajem vezana uz Istru: oko 15.000 sv. monografija, oko 2.200 sv. časopisa i 384 naslova novina. Ovdje je i 34 sv. flacijana - djela M. Vlačića (Mathias Flacius Illyricus, 1520-1575), rođenog u Labinu, koji je u Njemačkoj djelovao kao reformator;


2) “Mornarička knjižnica”, sadrži oko 20.000 sv. knjiga i periodike, osnovana je 1802. g. u Veneciji; djelovala je u Puli od 1866. do 1918. g. God. 1975. vraćena je u Pulu kao poklon Republike Austrije; [[saznajte više o Mornaričkoj knjižnici]]


3) Zbirka starih i rijetkih knjiga i rukopisasadrži oko 200 sv. knjiga; među ovima su 4 inkunabule, 155 sv. knjiga iz 16. st., 20 knjiga iz 17. st., Croatica (do 1850. g.). Sačuvani su i rukopisi i korespondenciju istarskih znanstvenika iz 19. st. (P. Kandlera, C. De Franceschija, T. Lucianija, P. Stancovicha, G. Dalla Zonce). Najstariji rukopis je Translatio corporis beate Eufemie, pergamenski kodeks nastao u Rovinju u 14. stoljeću;


4) bivša “Pokrajinska knjižnica Istre” sadrži oko 30.000 sv. knjiga i časopisa, pretežito na talijanskom jeziku. Sačuvano je i oko 3.000 sv. knjiga koje su bile preuzete iz nekadašnje knjižnice austrougarskog “Mornaričkog kasina” (Marinekasino-Bibliothek), osnovanog u Puli 1870. god.;


5) Glazbena zbirka sadrži oko 700 sv. notnih publikacija i fonoteku s 2480 zvučnih zapisa, pretežito klasične glazbe. Najvrjednija građa su 3 sv. autografa partiture opere “Nozze Istriane” (Istarska svadba) istarskog skladatelja A. Smareglije;


6) Grafička zbirka sadrži slikovnu građu: tiskane grafičke mape nekadašnje obrtničke škole u Puli (541 sv. na njem. i tal. jeziku), slike i grafičke mape umjetnika iz Istre, stare razglednice, fotografije, plakate i dr.


Knjižnica vodi međuknjižničnu posudbu s knjižnicama u Hrvatskoj i svijetu.
Od 1989. knjižnica izrađuje svoju računalnu bibliografsku bazu. God. 2003. umrežena je u knjižnično-informacijski sustav CROLIST, koji omogućava potpunu automatizaciju knjižničnog rada. U sklopu ovog sustava Knjižnica vodi zajedničku bazu podataka knjižnica pulskih visokoškolskih ustanova Sveučilišta u Rijeci (adresa mrežnih stranica ustanove: http://www.skpu.hr).


Rezultat brige Knjižnice za spomeničke knjižnice u Istri je uređenje starih gradskih knjižnica koje su sačuvane u zavičajnim muzejima u Poreču i Rovinju i knjižnice Franjevačkog samostana u Pazinu, koje sadrže knjižnu građu od nacionalnog značaja. God. 1995. u knjižnici je otvorena knjigovežnica, čime je osigurana trajna zaštita fonda.
Knjižnica priređuje različite kulturne programe (izložbe, predavanja, predstavljanja knjiga) i bavi se nakladništvom (objavila je 17 knjiga i dvadesetak svezaka časopisa “Istra” /1987 – 1990/ i “Nova Istra” /1996 – 1999/).