www.ffzg.hr/infoz/web2
Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za informacijske znanosti
Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb
Tel: 01/6002302 Fax: 01/6156879

Pročelnica:
prof. dr. Jadranka Lasić-Lazić ( jlazic@ffzg.hr )
Tel: 01/6002306
Primanje studenata: utorkom 11.00-13.00h, soba E-318

Zamjenik pročelnice:
prof. dr. Vladimir Mateljan ( vmatelja@ffzg.hr )
Tel: 01/6002318
Primanje studenata: ponedjeljkom 12:30-14:00 (E-321)

Tajništvo:
gđa Nevenka Petak, tajnica ( npetak@ffzg.hr )
Tel: 01/6002302
Primanje studenata: radnim danom 10-12h i 13-15h, soba E-326


Povijest Odsjeka

Odsjek za informacijske znanosti osnovan je odlukom Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta 1981. godine kao Odsjek za bibliotekarstvo i društveno-humanističku informatiku. Nastao je spajanjem Katedre za bibliotekarstvo dotad u sastavu Odsjeka za komparativnu književnost) i Katedre za društveno-humanističku informatiku (dotad u sastavu Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije). Zajedno s Katedrama novi je Odsjek preuzeo studije bibliotekarstva i društveno-humanističke informatike koji su se na Filozofskom fakultetu predavali od školske godine 1976/77. kao dvogodišnji dopunski studiji za zvanja diplomirani bibliotekar i diplomirani društveno-humanistički informatičar. Studij društveno-humanističke informatike biloje moguće studirati i kao trogodišnji (B) predmet. Prvi je stalni nastavnik na Katedri za bibliotekarstvo bila prof. dr. Ljerka Markić Čučuković, koja je nakon što je osnovan Odsjek imenovana voditeljem Katedre. Na tom je mjestu naslijedila dotadašnjeg voditelja prof. dr. Gaju Peleša. Katedru za društveno-humanističku informatiku vodio je prof. dr. Bulcsú László, koji je bio i prvi pročelnik Odsjeka. Treću je Katedru u sastavu Odsjeka, Katedru za pismene sustave, vodio prof. dr. Eduard Hercigonja.

U povodu uvođenja studija bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu njegov tadašnji dekan prof. dr. Milivoj Sironić, izjavio je 1977. godine novinaru Vjesnika: "Smatrali smo da je upravo naš fakultet pogodna ustanova za osnivanje studija bibliotekarstva, zbog izuzetna znanstvenog potencijala. Mi imamo stručnjake s vrlo mnogo područja, a također i velik broj biblioteka pri pojedinim odsjecima koje omogućuju budućim studentima i praktičan rad. Fakultet, što je posebno važno, ima i vlastiti terminal". U lapidarnoj su dekanovoj izjavi spomenute dvije važne sastavnice novoga studija: interdisciplinarnost i primjena informacijske tehnologije. Novi su se studiji bibliotekarstva i društveno-humanističke informatike na njih oslanjali od svojega utemeljenja, pa su u izvođenju nastave od samoga početka sudjelovali nastavnici s različitih odsjeka Fakulteta kao i vanjski suradnici. Takoder se nastojalo, u mjeri u kojoj je to bilo moguće, u nastavu inkorporirati nova znanja i vještine vezane uz razvoj informacijske tehnologije, koja se upravo na prijelazu iz sedamdesetih u osamdesete godine naglo razvijala.

Godine 1984. Odsjek je preimenovan u Odsjek za informacijske znanosti, a utemeljene su i nove katedre za arhivistiku i muzeologiju. Rješenjem Republičkog komiteta za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu odobrena je organizacija i izvođenje četverogodišnjeg dvopredmetnog studija informacijskih znanosti sa smjerovima bibliotekarstvo, arhivistika, muzeologija i opća informatologija. Prvi su studenti na ovaj studij upisani školske godine 1986/87. Analogno postojećim dvogodišnjim dodatnim studijima bibliotekarstva i društveno-humanističke informatike pokrenuti su i dvogodišnji dodatni studiji arhivistike i muzeologije. Prvi je voditelj studija arhivistike bio prof. dr. Ivan Kampuš, a studija muzeologije prof. dr. Ivo Maroević.

Potkraj osamdesetih godina Odsjek je uspio okupiti dovoljan broj stručnjaka u području, što će mu omogućiti vođenje postupaka izbora u znanstvena i nastavna zvanja, prijavljivanje projekata i organiziranje poslijediplomskog studija. Godine 1989. utemeljen je pri Odsjeku Zavod za informacijske studije kao posebna znanstvena jedinica. Svrha je osnivanja Zavoda bila organiziranje kontinuiranog i sustavnog znanstvenoistraživačkog rada i objavljivanje radova nastavnika i suradnika Odsjeka. Prvi je voditelj Zavoda bio prof. dr. Miroslav Tuđman. Zavod je dosad objavio osam publikacija. U Zavodu se redovito održavaju predavanja članova Odsjeka, a gosti predavači često su i znanstvenici sa stranih sveućilišta.

Školske je godine 1993/94. Odsjek pokrenuo poslijediplomski studij pod nazivom Organizacija znanja i teorija kulturne baštine. Školske je godine 1996/97. ponovno raspisan natječaj za upis na poslijediplomski studij informacijskih znanosti sa smjerovima arhivistika, informatologija, bibliotekarstvo i muzeologija. Voditelj prvog poslijediplomskog studija bio je prof. dr. Slavko Tkalac, a sadašnja voditeljica je prof. dr. Aleksandra Horvat.

Danas Odsjek za informacijske znanosti čini pet katedara i to: Katedra za arhivistiku, Katedra za bibliotekarstvo, Katedra za dokumentalistiku, Katedra za informatiku i Katedra za muzeologiju. Od ukupno 23 nastavnika u Odsjeku dvanaest su doktori znanosti, a trojica su redovni profesori. Nastavnici su članovi domaćih i međunarodnih stručnih i znanstvenih udruga, redovito sudjeluju na domaćim i međunarodnim stmčnim i znanstvenim skupovima i gosti su predavači na stranim sveučilištima. U Odsjeku rade bibliotekarka i tajnica.

Svake se godine u različite programe Odsjeka upisuje oko 150 studenata. Četverogodišnji studij informatologije studira se u kombinaciji s bilo kojim drugim studijem na Fakultetu, a od treće se godine studenti opredjeljuju za jedan od mogućih smjerova: arhivistiku, bibliotekarstvo, opću informatologiju ili muzeologiju. Cilj je studija izobraziti kvalitetne diplomante koji dobro poznaju načine poslovanja i upravljanja obavijestima i građom, koji znaju analizirati radnu okolinu i na temelju te analize kreirati mformacijske sustave, službe i proizvode. Dvogodišnji dodatni studiji bibliotekarstva, arhivistike, informatike i muzeologije otvoreni su studentima upisanim u peti semestar bilo kojeg fakulteta, koji svoj osnovni studij žele dopuniti poznavanjem metoda i postupaka koji se primjenjuju u odabiru, prikupljanju, obradi, prijenosu, zaštiti i davanju na korištenje građe i obavijesti. Diplomiranje na dodatnom studiju uvjetovano je stjecanjem diplome na osnovnom studiju. Studenti koji završe jedan od studija na Odsjeku zapošljavaju se relativno brzo u različitim vrstama informacijskih ustanova, u poduzećima ili u nastavi.

Priredila: prof. dr. Aleksandra Horvat