Dosada je iz raznih izvora za sanaciju Kaštijuna prikupljeno (ili trebalo biti prikupljeno) nešto preko 64 milijuna kuna, a namjenski (dali baš namjenski) je potrošeno nešto više od 9 milijuna kuna (2,7 + 6,4= 9,1 milijuna kuna) pa se postavlja pitanje gdje je ta razlika te dali će građani putem svojih računa uopće moći platiti sve te silne troškove koji polako izlaze na vidjelo i dali će zbrinjavanje otpada na Istarski način biti skuplje od dragog kamenja!?

1. 1994.-2001. god. 20.800.000,00 kn Prikupljeno od građana Pule i Puljštine putem računa Herkulanee namjenski za sanaciju Kaštijuna.

2. 2005. god. 15.000.000,00 kn Gradu Puli dodijeljeno je od strane Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša namjenski za sanaciju Kaštijuna.

3. 2006. god 13.000.000,00 kn po riječima gradonačelnika Miletića Grad Pula je pripremio za sanaciju Kaštijuna

4. 2007. god. 2.400.000,00 kn Gradu Puli dodijeljeno je od strane Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša namjenski za sanaciju Kaštijuna.

Na stavke 2. i 4. (ukupno 17,4 milijuna kuna) Grad Pula je prema službenom modelu na koji Fond financira sanacije i izgradnju odlagališta u RH (40% sredstava daje Fond dok ostatak od 60% daje investitor sanacije ili izgradnje) bio obvezan dodati ukupno još 26,1 milijun kuna, odnosno razliku od 13 milijuna kuna koje je navodno Grad Pula već pripremio za sanaciju 2006. god što iznosi još 13,1 milijun kuna kao svoje učešće za sanaciju Kaštijuna (Županija i drugi gradovi i općine Istarske županije nisu imali tu obvezu prema Kaštijunu iako bi po sadašnjem planu Kaštijun trebao biti zadnja stanica svog istarskog smeća te upravo Županija, a ne Grad Pula „gura“ ovaj način rješavanja Istarskog smeća).
Svekupno (kada se zbroje stavke 1., 2., 3. I 4. te im se još doda postojeća obveza od 13,1 milijun kuna, ovdje bi trebalo biti riječi o 64.300.000,00 kn namijenjenih samo za SANACIJU Kaštijuna.
Mi smo upravo ovih dana doznali da je od svih tih sredstava na navodni 1. dio navodne sanacije Kaštijuna utrošeno oko 6.400.000,00 kn.
Poznato je također i da je od sume pod red. br. 2. namjenski utrošeno oko 2.700.000,00 kn od strane Herculanee u vrijeme direktora Cveka i to za kupovinu jednoga kompaktora, jednog velikog kipera te kolne vage, a sve je to bilo namijenjeno i upotrijebljeno je za sanaciju Kaštijuna koju je započela upravo Herculanea u vrijeme kda se je ta tvrtka još bavila Kaštijunom te općenito problematikom otpada, kanalizacijom, čišćenjem i uljepšavanjem grada, dok danas vjerojatno nikome nije jasno čime se bavi ta tvrtka (i zbog kojih sposobnosti i znanja je tamo ustoličen direktor Igor Stari jer danas naš grad je prljav, zapušten, Kaštijun čak više nije naš, a o njemu odlučuju neki drugi ljudi izvan Pule kojima nikako na pameti nisu Pula i Puležani, a o Medulincima da i ne govorimo, projekti sustava odvodnje više se uopće ne rade te ćemo za nekoliko mjeseci zapravo vidjeti gdje smo i u kakvoj žabokrečini živimo).
Također je poznato da su sredstva iz prve točke nenamjenski utrošena još 2000.-2001. ali je također poznato i da su ta ista sredstva trebala i morala biti vraćena za istu namjenu, barem tako kažu zakoni naše države (koji se ne poštuju, a zašto, to bi trebalo pitati naš MUP, USKOK i ŽDO).
Dakle kada saberemo sve ulaze i sve izlaze sredstava namijenjenih isključivo SANACIJI Kaštijuna dolazimo do razlike od 55.200.000,00 kn, te se pitamo koje i kakve rupe se zatvaraju sa tim novcem i ovim putem javno pozivamo MUP, USKOK i ŽDO da se konačno pozabave sa ovom problematikom.
Za dodati ovome je i to da se sva ova „navrat-nanos“ žurba i stav župana da „Kaštijun ne smije pasti“ u kojoj se preskaču sve bitne faze izrade jednog tako važnog projekta za budućnost, kao što je to ŽCGO, zapravo najviše odigrava zbog svih onih 55 milijuna kuna razloga gore navedenih te još dva vrlo bitna razloga, jedan je hitno zadovoljavanje želja „tihog“ partnera Istarske županije u ovome poslu, a to je cementarski lobi odnosno cementara Koromačno (Holcim), a drugi je onaj često prisutan u javnosti „da ćemo ostati bez navodno poklonjenih 15 milijuna EUR iz IPE- EU za Kaštijun“.
Što nama zapravo znači tih „od cijelog turizma Južne Istre važnijih“ 15 milijuna eur (oko 111 milijuna kn) u ukupnoj priči oko Istarskog smeća teškoj čak oko 700 milijuna kuna pokušati ću pojasniti na primjerima sanacije, izgradnje i proširenja ostalih odlagališta otpada u Istri kojih je osim Kaštijuna još 6 (Košambra u Poreču, Donj Picudo u Umagu, Lokva Vidotto u Rovinju, Griža u Buzetu, Cere u Labinu i Jelečići u Pazinu).






Koliko će u konačnici zbrinjavanje svoga smeća uistinu plaćati građani Istre?
Poznato je da se u nekoliko zadnjih godina RH odlučila( dali zbog pritisaka i ulaska u EU dali zbog iskrene želje još uvijek nije jasno) na konačno sređivanje stanja na neuvjetni legalnim i užasnim divljim odlagalištima diljem Hrvatske. Također je poznato da su se mnogi naši gradovi u Istri potaknuti novim zakonima koji su pratili sređivanje toga stanja, kao i nemalim bespovratnim sredstvima Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša, odlučili za konačnu „sanaciju“ svojih odlagališta, kao i za njihovo proširenje kako bi ista bila u upotrebi još najmanje 20-30 godina.
I sve s to se događalo i događa NAKON DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA ISTRE 2002. ( po kojem je svima trebalo biti jasno da će u bliskoj budućnosti u Istri kao deponija-odlagalište postojati sami i isključivo Kaštijun). I još k tome sve to stoji jako puno novaca koje ćemo jednog dana morati vraćati kroz cijenu zbrinjavanja otpada.
Tako imamo odlagalište otpada „Donji Picudo“ u Umagu gdje je izgrađeno sasvim novo odlagalište otpada koje bi građanima Umaga, Buja, Savudrije te ostalih mjesta iz okolice trebalo služiti barem slijedećih 20-tak godina. Za istu namjenu Fond je dao 8.700.000,00 milijuna kuna, a lokalna uprava 13.000.000,00 kuna, te će tako građani Bujštine kroz cijenu zbrinjavanja svoga otpada isto toliko godina vraćati i plaćati ta sredstva (koja daje grad).
Također je slična situacija sa odlagalištem „Košambra“ u Poreču, gdje je samo iz Fonda dobijeno 23.600.000,00 kn ali, nakon jedne „nesretne“ epizode sa partnerima iz Austrije, novo odlagalište otpada još nije pušteno u pogon no po planovima trebalo je cijeloj Poreštini služiti slijedećih 20-tak godina. I u slučaju Poreča i Poreštine građani će sva ta uložena sredstva godinama vraćati kroz cijenu odvoza kućnog smeća, a minimalna sredstva koja će građani Poreštine izdvojiti jesu 35.400.000,00 kuna.
U Rovinju se ta epizoda zove odlagalište otpada „Lokva Vidotto“ i građane Rovinja i Rovinjštine stajala je najmanje 7,8 milijuna kn + sredstva iz Fonda od 5,2 milijuna kn.
(*izvod iz: GRAD ROVINJ. CITTA DI ROVIGNO, GRADSKO POGLAVARSTVO, UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE, GOSPODARSTVO I RAZVOJ, ODSJEK ZA RAZVOJ I GOSPODARSTVO, ožujak 2002.
Projekt:Sudjelovanje u javnom natječaju "Vijenac gradova i općina u zaštiti okoliša"

Sanitarna ODLAGALIŠTE I SELEKTIVNO SAKUPLJANJE OTPADA
Grad Rovinj je među prvima u Republici Hrvatskoj koji ima uređeno odlagalište komunalnog otpada prema propisanoj zakonskoj regulativi. Odlagalište je udaljeno od centra grada oko 10 km. Obuhvaća površinu od 92.644 m2. Ukupna površina podijeljena je funkcionalno i fizički na tri polja, tako da svako polje predstavlja zasebnu tehnološku cjelinu. Izgrađeno je prvo polje površine 43.800 m2, od čega se 24.875 m2 odnosi na prostor predviđen za odlaganje otpada, a preostala površina na prateće objekte (mostna vaga, bazen za pranje kotača, reciklažno dvorište i dr.), odnosno infrastrukturu. Tijelo odlagališta napravljeno je tako da osigurava dvostruku sigurnost od procjednih otpadnih voda. Gornji sloj ima funkciju da prihvati otpadne vode, a donji sloj je sigurnosni.Eksploatacija prvog polja trebala bi odgovarati potrebama grada Rovinja u narednih 15 godina. Otpad na odlagalište mogu voziti samo vozila Komunalnog servisa d.o.o. i ostalih poduzeća prijevoznika koji imaju dozvolu za odlaganje otpada. Dozvolu izdaje direktor Komunalnog servisa d.o.o. Otpad se na ulaznoj porti evidentira i važe. Odlagalište je započelo s radom u novoj 2001. Godini
Priprema materijala: marko.paliaga@pu.tel.hr, valerio.drandic@pu.hinet.hr, Komunalni servis d.o.o. Rovinj, Tanja Mišeta, voditelj deponije)
Ostala Istarska odlagališta i visina sredstava uloženih u njih jesu; Labin – izgradnja Odlagališta Cere, 18.000.000,00 kuna Fond, a lokalna uprava još 27.000.000,00 kuna, Pazin – sanacija i proširenje Odlagališta Jelenčići, Fond 6.950.000,00 kuna, a 10.420.000,00 kuna lokalna uprava i na kraju Buzet – sanacija Odlagališta Griža 6.300.000,00 Fond za sanaciju i dogradnju, a lokalna uprava 9.450.000 milijuna kuna.
GRAD SREDSTVA FOND 40% SREDSTVA
GRAD 60% EU – IPA
? GRAD-KREDIT ? GRAĐANI
+ UKUPNO
PULA
- KAŠTIJUN 17,40 mil 26,10 mil 111,00 mil 335,00 mil 20,80 mil 510,30 mil
BUZET
- GRIŽA 6,30 mil 9,45 mil 15,75 mil
ROVINJ-L. VIDOTTO 5,20 mil 7,80 mil 13,00 mil
POREČ - KOŠAMBRA 23,60 mil 35,40 mil 59,00 mil
UMAG –
D. PICUDO 8,70 mil 13,00 mil 21,70 mil
LABIN
- CERE 18,00 mil 27,00 mil 45,00 mil
PAZIN
- JELENČIĆI 6,95 mil 10,42 mil 17,37 mil
UKUPNO: 86,15 mil 129,17 mil 111,00 mil 335,00 mil 20,80 mil 682,12 mil

Kako su ovo izuzetno velika sredstva od gotovo 700 milijuna kuna i da da su zaista tada postojali planovi izgradnje Kaštijuna kao ŽCGO-a (osim na papiru u PP IŽ iz 2002.) kako nas danas složno uvjeravaju tvorci ove nove istarske tragične ekološke priče, onda bi sasvim sigurno kao mudri političari svi gradonačelnici te vodstvo Istarske županije nastojali ova ogromna sredstva barem prepoloviti.
Koliko će na kraju građani Istre plaćati zbrinjavanje svoga otpada mislim da trenutno ne mogu izračunati niti najveći financijski stručnjaci svijeta (niti Einstein da je živ ne bi to mogao). Kako sva ova zaduženja lokalnih uprava uvijek na kraju plaćamo mi, građani, tako vjerujem da ćemo na kraju to naše smeće bacati na cestu, zbog skupoće i kratke pameti „velikih vođa i vizionara“, baš kao Napolitanci u Napulju, jer i tamo je problem nastao upravo u skupoći „odlaganja“ njihova smeća koju je diktirala mafija, a ne u neadekvatnim odlagalištima kako nas to uvjeravaju naši Istarski ekološki stručnjaci.












Ostala pitanja na današnjoj pressici
Zašto se ovaj današnji postupak „zatrpavanja i skrivanja smeća na Kaštijunu“ zove SANACIJA i građane Pule košta 7 milijuna kuna?
Kako i zašto je Kaštijun od relativno malog gradskog odlagališta otpada Pule i Puljštine preko noći, „jednim potezom pera“, prerastao u veliko megaodlagalište cijele Istre – u tzv. ŽCGO Kaštijun i koja je u tome uloga Josipa Zidarića i Ljilane Dravec?
Zašto istarski eko stručnjaci i direktorica Kaštijuna prema EU ide sa površinom od 35,5 ha odlagališta Kaštijun (+ staro odlagalište + MBO hale + tvornica RDF-a što je još oko cca 15 ha), a prema nama -Puležanima i Medulincima se ide sa 16,5 ha (dali je i to zapravo još jedna prijevara u pokušaju izvlačenju sredstava iz EU fondova)?