Dalmacija

Središnji dio Jadranske obale koji se proteže od planinskog masiva sjevernog Velebita pa do najjužnijih granica Hrvatske podno Dubrovnika sa pitomim zelenim zaleđem planina i rijeka te tisuću otoka jest Dalmacija, turistička regija sastavljena od četiri županije. Njihova raznolikost, bogatstvo prirode, nacionalni parkovi te izrazito obilje kulturno-povijesnih spomenika i povijesnog nasljeđa čine je perjanicom hrvatskog turizma čija tradicija na tim prostorima seže u povijest duže od 160 godina. Prostor je to koji hrvatsku povijest priča bolje od i jedne knjige jer tu su stolovali prvi hrvatski kraljevi, tu su vladari i umjetnici u tisućljetnoj povijesti ostavljali svoje tragove očuvane do danas u autentičnim kamenim primorskim gradovima.
Dalmacija se odlikuje i najvećim brojem sunčanih dana koji se na pojedinim otocima i krajnjem jugu obale iskazuju brojkom od čak 315 dana godišnje, na terasama i odmorištima na kamenom popločanim trgovima i šetnicama priobalnih gradova i mjesta se za sunčanih dana i usred prosinca sjedi na otvorenom!
Sunce, vegetacija i neviđen spoj planinskih masiva koji se nadvijaju nad samo more, daju njegovom plavetnilu posebnu ljepotu, a ADAC-ovim analizama čistoće mora, Jadran je godinama jedno od najčišćih mora na Sredozemlju, bez "crnih točaka" pri čemu se izdvaja njegov otočki i pučinski dio Dalmacije netaknut zagađenjima civilizacije i pravi raj za nautičare.
Brojne rijeke i danas opskrbljuju cijelu obalu i otoke vodom za piće. Sa izvorima u kraškim predjelima, dalmatinske rijeke Zrmanja, Cetina, Krka i Neretva među najčišćim su europskim rijekama u čijim blizinama nema industrijskih postrojenja koje bi ugrozile njihov jedinstveni ukus i sastav vode, pa Dalmacija sa četvrtinom ukupnog stanovništva Hrvatske na kućnim slavinama dobija jednu od najuskusnijih pitkih voda Europe.
Očuvan okoliš, burom očišćen zrak i toplina dali su Dalmaciji mogućnost jedinog eksperimentalnog prikupljanja kondenzirane rose za piće u Europi ( a pod kontrolom Europske udruge meteoroloških istraživanja) u gradu Zadru i na otočiću Biševo kod Visa.
Povijesna baština i spomenici kulture dio su svjetske baštine zaštićene od UNESCO-a u Trogiru, Splitu, Šibeniku i Dubrovniku, antički i ranokršćanski kompleksi u Solinu kod Splita, na Hvaru, Korčuli, Stonu, u Bribiru, Biskupiji iznimna su nalazišta u međunarodnoj arheologiji, katedrale u Zadru, Šibeniku, Trogiru, Splitu, Hvaru, Korčuli i Dubrovniku i danas čuvaju najvrednija djela slavnih umjetnika svojega vremena, a svako obalno mjesto nastanjeno još od antičkih vremena u svojim riznicama i muzejima čuva dio povijesti prostora u kojemu su stoljećima tragove ostavljali umjetnici, ali i vojskovođe, vladari, prolazni osvajači...
Rijetki su prostori poput dalmatinske obale kojima se u stotinama kilometara uvala pružaju pitome plaže podno surovih planinskih vrhova. Ljubitelje prirode jednako mame planinski vrhunci koji znaju i usred ljeta zabijeljeti snijegom, kao i njihova zelena podnožja sa šljunčanim i pješčanim plažama, pa su mogućnosti aktivnog odmora u prirodi tijekom većeg dijela godine na tim prostorima beskrajne: od surfanja, jedrenja, ribarenja, ronjenja među ostacima potopljenih antičkih i srednjovjekovnih brodova koji su tim rutama plovili, do najraznovrsnijih aktivnosti u zelenom zaleđu Dalmacije poput jahanja, planinarenja, kanuinga, raftinga, trekkinga...
[>>>>>]