Knjige
Subota, 11 Travanj 2009 19:29
Jedna od najboljih knjiga iz ekonomije i poslovanja prema izboru The Economista i The Financial Timesa za 2008. godinu. Od autora knjige Ekonomist na tajnom zadatku, svjetskog bestselera zahvaljujući kojemu je ekonomija danas bliža široj publici.
Opširnije: Tim Harford: Logika života - Razotkrivanje nove ekonomije svega
Ljubavnik joj je na rastanku ostavio dar... Kad Juliju Lovat napusti njezin dugogodišnji ljubavnik Michael, na rastanku joj daruje knjigu koja je pripadala jednoj djevojci iz Cornwalla prije 400 godina. Sa željom da otkrije priču vlasnice te knjige, Julia kreće na putovanje koje nije mogla zamisliti... Mlada djevojka iz Cornwalla je devetnaestgodišnja Cat Tregenna, sluškinja lady Harris u Kenegiju, na obali Cornwalla.
Koji je današnji najveći problem? Nemamo dovoljno vremena!
"Jedan od naših najvećih mislilaca upozorava nas da svijet možemo spasiti samo ako počnemo od njegovih najmanjih stanovnika. Slušajte ga, on je harvardski profesor, veličanstveni osam desetogodišnji južnjački džentlmen, svjetski stručnjak za mrave, sjajan pisac i - bez pretjerivanja -jedan od najvećih ljudi današnjice. Svakako pročitajte ovu knjigu, jer što uopće radite ako ne čitate Wilsona?" Ovako o ovoj malenoj, elegantnoj, strastvenoj i uvjerljivoj knjižici piše londonski Times, a jednako tako je oduševila i brojne slavne pisce i intelektualce, od Jeffreya Sachsa, Michaela Shermera do Olivera Sacksa; podjednako je dirnula teologe kao i ateiste.
Koliko godina treba proći da bi se razumjela davno izrečena rečenica, koliko emocionalnih prepreka preskočiti da bi se čuo plač djeteta, koliko obiteljskih priča sakriti da bi se uopće moglo živjeti, koliko puta preseljavati da bi se opipala sreća, koliko satova promijeniti da bi se umrlo na vrijeme, samo su neke od tema ove knjige pripovijesti i priča Julijane Matanović. Dvanaest njih, razdijeljene u cjeline o ženama, muškarcima, gradovima i rastancima, ujedinjene su veznim nitima, tako da priče mogu preseljavati iz bloka u blok a da se pri tome ništa ne gubi na točnosti njihova situiranja.
Priča romana Ne dao Bog većeg zla prati vrijeme odrastanja glavnog lika Siniše Ančića od njegove desete godine, negdje početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća, do odlaska na studij u Zagreb. Obitelj Ančić prosječna je onodobna obitelj koju osim Siniše čine i roditelji Branko i Nevenka, sestra Biba, baka Milica te ujak Emil, a situacije iz njihova života neuobičajeno su duhovite i prepoznatljive.
Helen Memel, osamnaestogodišnjakinja, teži na proktološkom odjelu. Operirali su joj ozljedu nastalu brijanjem intimnih dijelova tijela i hemoroide koje ima "otkako zna za sebe". Osamljena i u bolovima, Helen priželjkuje da se njezini rastavljeni roditelji susretnu u kćerinoj bolesničkoj sobi i pomire. U očaju smišlja suludi plan ne bi li što dulje ostala u bolnici: sama se tako teško ozlijedi da mora na hitnu operaciju. Na roditelji i dalje ne mare za nju. Razotkrije se i strašna obiteljska tajna. Naposljetku Helen odluči uzeti sudbinu u svoje ruke i donosi veliku odluku.
Ovaj rad pobuđuje zanimanje kao uspješan pokušaj spajanja rezultata istraživanja dobivenih pomoću dvije različite metode - znanstvene i metafizičke. Po pravilu, mnogi praktičari iz bilo kojeg područja primijenjuju, zbog svoje ograničenosti, samo jednu metodu, držeći je jedinom i istinitom. Klasična (ili službena) medicina tražila je strogo znanstveni pristup temeljen na znanstvenom materijalizmu, kao polaznoj točki za sve spoznaje. Takozvani "narodni iscjelitelji" zadovoljavali su se praktičnom primjenom nekih okultnih znanja, ne upuštajući se u problematiku univerzuma i traženja pravih uzroka bolesti.

