------------------------
BORIS A. NOVAK (1953.) slovenski je pjesnik, dramatičar, prevoditelj i esejist. Doktorirao je iz komparativne književnosti na temu Recepcija romanskih pjesničkih oblika u slovenskoj poeziji, koja je u književnom obliku izišla 1995. godine pod naslovom Oblik, ljubav jezika (Oblika, ljubezen jezika). Od 1996. radi kao profesor na Odsjeku za komparativnu književnost i literarnu teoriju Filozofskoga fakulteta u Ljubljani. Godine 1991. bio je gostujući profesor za poeziju na Sveučilištu Tennessee (Chattanooga) u SAD-u, s nazivom Chair of Excellence for Humanities. Osnovna područja njegova znanstvenog rada su komparativna verzologija (Po-etika forme, 1997., Sonet, 2004.), književnost srednjega vijeka i renesanse te simbolizam (Simbolistička lirika, 1997.).
Bio je jedan od osnivača Nove revije koju je i uređivao 1987., za vrijeme političkih progona nakon »zloglasnoga« 57. broja te publikacije. Od 1991. do 1996. bio je predsjednik Slovenskoga PEN-a, od 1994. do 2000. predsjednik Mirovnoga komiteta Međunarodnog PEN-a, a 2002. godine izabran je za podpredsjednika Međunarodnoga PEN-a. Za vrijeme ratova u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, u ime Međunarodnog PEN-a, organizirao je razgranatu humanitarnu pomoć za 200 pisaca izbjeglica i kolega u opsjednutom Sarajevu. Bila je to najveća humanitarna akcija u povijesti svjetske književničke organizacije.
Dosad je objavio 60 knjiga, među zbirke pjesama: Stihožiće (Stihožitje, 1977.), Kći sjećanja (Hči spomina, 1981.), poemu 1001 stih (1983.), zbirku sonetnih vijenaca Krunidba (Kronanje, 1994.), Stihija (1991.), Majstor nesanice (Mojster nespečnosti, 1995.), Alba (1999.), Odjek (Odmev, 2000.) i Žarenje (2003). Napisao je priručnike pjesničkih oblika Oblici svijeta (Oblike sveta, 1991.) i Oblici srca (Oblike srca, 1997.).
U knjizi Dramski diptih (1988.) objavio je dramsku kroniku Vojnici povijesti (Vojaki zgodovine) i poetičnu komediju Kuća od karata (Hiša iz kart). Drama Slovenskog narodnog gledališča iz Ljubljane izvela je 2001. premijeru tragedije u stihovima Kasandra, u kojoj je Novak mitom o trojanskome ratu izrazio strahotu ratova u nekadašnjoj Jugoslaviji. 
Za djecu je objavio pjesničke zbirke: Preriječimo riječi! (Prebesedimo besede!, 1981.), Mašta je svuda kod kuće (Domišljija je povsod doma, 1984.), Periskop (1989.), Blabla (1995.), Zora vremena (Zarja časa, 1997.) te Čuda svijeta (Čarovnije sveta, 1999.). Napisao je i više lutkarskih i radio igara za djecu, među kojima: U sazviježđu Postelje (V ozvezdju Postelje), Nebesko kazalište (Nebesno gledališče), Mala i velika Luna, Prizori iz života stvari (Prizori iz življenja stvari) itd. 
Novak se intenzivno posvjećuje i prevođenju: prevodi modernu francusku poeziju (Verlaine, Mallarmé, Valéry, Jabès), staroprovansalske trubadure, američke te engleske i irske pjesnike (Heaney) te poeziju južnoslavenskih naroda. Godine 2001. izdao je veliku antologiju Moderna francuska poezija, a 2003. antologiju trubadurske lirike Ljubav iz daljine (Ljubezen iz daljave); iste godine objavio je i prijevod romana Razlika flamanske autorice Monike van Paemel. 
Njegove pjesme i igrokazi za djecu prevedeni su na više stranih jezika. Kod izdavačke kuće Durieux u Zagrebu objavljen je 1996. prvi izbor Novakove poezije na hrvatskome jeziku pod naslovom Sveta svjetlost; pjesme su preveli Luko i Anamarija Paljetak, Jadranka Matić Zupančič te Željka Čorak. Sljedeće godine Luko Paljetak prepjevao je cjelovitu zbirku Mojster nespečnosti, koja je pod hrvatskim naslovom Majstor nesanice izišla kod izdavačke kuće Konzor.
Novak je primio više umjetničkih nagrada, među kojima nagradu Prešernova sklada (1984.) i Jenkovu nagradu (1995.) za poeziju, Sovretovu nagradu za prevođenje (1990.) te Zlatni znak Znanstveno-istraživačkog centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti za teorijski rad. Udruženje književnika Bosne i Hercegovine uručilo mu je međunarodnu nagradu Bosanski stećak za književni opus (2000.).
boris-a.novak@guest.arnes.si
----------------------------------