------------------------
IGOR GRBIĆ rođen je 1970. u Puli. Nakon svršenog studija engleskog jezika i indologije, akademsku godinu 1997./1998. proveo kao prvi gostujući lektor hrvatskoga jezika i književnosti na Sveučilištu u New Delhiju. Piše poeziju, prozu, esejistiku i znanstvene članke te prevodi s engleskoga, talijanskoga, njemačkoga, francuskoga i hindskoga. Svoje književne i znanstvene radove te prijevode objavio u raznim časopisima i novinama te na radiju. 
Piše i na engleskom te je uključen u Whispering Muse, međunarodnu antologiju mlađih pjesnika na engleskom, a nagrađivan je i za poeziju i prozu na talijanskom. 
Za književno-znanstveno djelo Istrija glagoljušta (Ceres, 2005.) dobio nagradu Kiklop za najbolje debitantsko ostvarenje, a 2006. međunarodnu nagradu Lapis Histriae za najbolju priču na štokavskom području.
Preveo više od 20 knjiga (Thoreau, Vivekananda, Rushdie, Atwood…).
Sudjelovao u stvaranju Leksikona svjetskih pisaca i književnosti obradivši desetak natuknica iz indijske književnosti.
Doktorand teorije i povijesti književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i član Istarskoga ogranka DHK-a. 
Živi i radi u Puli, gdje na Filozofskom fakultetu predaje sanskrt i indijsku kulturu, a na Visokoj učiteljskoj školi englesku književnost. 
U pripremi su mu zbirka poezije i dvije knjige eseja.
----------------------------------
Sažetak
Krećući od imaginarija hinduističke mitologije, autor ustvrđuje kako opreka ljubav – mržnja, ma koliko fenomenološki neupitna, ipak ostavlja neugodan dojam nezaokruženosti, a time i zavodljivosti. Mržnja je, naime, ljubavi suprotstavljena tek u energetskom, socijalnom, unekoliko i etičkom pogledu; ontološki, međutim, zahvatimo li je u biti, ona je tek frustrirani izraz nedohvaćene ljubavi. Nadaje se i odatle da je ljubav osebujna stvarnost, stvarnost kojoj je bitna suprotnost tek ravnodušnost, to potpuno i ubojito oglušivanje o sve i sva što bi da bude ljubljeno, ili makar mrženo. Takvu ravnodušnost nipošto pak ne valja brkati s prosvijetljenošću: ravnodušnost je neizborenost za temeljno moralno i općeduhovno zdravlje, koje prosvijetljenost nije samo zaživjelo, nego i nadživjelo.
----------------------------------