Vijesti dana

Pirana (Dnevnik.hr)

Odakle pirane u hrvatskim rijekama? Nekoliko je teorija. Prva, da su ribe puštene iz privatnih akvarija u rijeke. Druga, da su uslijed velikih poplava uspjele pobjeći iz austrijskih i mađarskih uzgajališta, jer su i tamo ulovljeni primjerci ove grabežljivice.

Darko Moštek na obali Dunava nadao se somu 'kapitalcu'. No, na udicu mu se upecala južnoamerička grabežljivica. 'Kad sam je izvadio, na udici je bila crvenkasta, čudna riba. Ribič kraj mene rekao mi je da je to pirana', ispričao je Moštak.

>> Još jedan nesvakidašnji ulov: U Dravi ulovio piranu

>> Neobičan ulov: Dravom pliva jato pirana!

Krvoločna riba drugi je ulov u hrvatskim rijekama u tjedan dana. 'To su ribe vrlo popularne u akvaristici pa je pretpostavka da ih je netko namjerno bacio u rijeku', rekla je dr. Ingeborg Bata. Mađari i Austrijanci poznati su po velikim uzgajalištima tropskih riba.

I tamo su pronađene u Dunavu pa domaći ribiči sumnjaju da su susjedi u rijeku bacili cijelo jato pirana. U Osijeku su već predmetom šale, ali Osječani ne strahuju. 'Sigurno se bućkam u Dravi, kao i stotine i tisuće drugih Osječana', rekao je Marko Novokmet.

Amazonski 'podstanari' u rijekama ne bi trebali zabrinjavati ni ribiče ni kupače. Pirane ovdje ne mogu prezimiti , kamoli se razmnožavati. 'Nikada neće napasti plijen koji je puno veći od nje, znači ne napada čovjeka', kaže dr. Bata. No, prizvuk Amazone u dunavskom slivu budi maštu ribiča.

Ako su ribe bačene iz privatnih akvarija u rijeku, po pitanju zakona to je nedorečeno. Napuštanje životinja je izravno zlostavljanje. Kazna iznosi od 15.000 do 50.000 kuna. No, teško se ulazi u trag takvim ljudima. Ako kupite zmiju u dućanu, odmah ćete biti registrirani, a potom i lakše pronađeni ako ste ju odbacili u prirodu. No ako kupite piranu to se ne evidentira!

Za ovakve slučajeve nadležna su dva ministarstva: kulture i poljoprivrede. Oni mogu kazniti neodgovorne, ali ovdje je riječ o nepoznatim počiniteljima, pa je za pretpostaviti da će pirane u hrvatskim rijekama duo ostati velika zagonetka.

'Ispuštanje, namjerno ili nenamjerno takvih životinja u prirodne eko sustave u Hrvatskoj predstavlja veliki problem i veliku opasnost i ono je naravno zabranjeno zakonom o zaštiti prirode. Predviđene su kazne za ljude koji puste takvu egzotičnu životinju u prirodu', rekla je Zrinka Domazetović, iz Ministarstva kulture, odjela za zaštitu prirode.

Nova blokada u Varšavskoj (Foto: Pixsell)

Aktivistima su izrečene mjere opreza posjećivanja bloka oko gradilišta u Varšavskoj ulici sljedećih osam dana, tj. do 6. kolovoza. Svi su prekršajno prijavljeni zbog remećenja javnog reda i mira, a dio njih i zbog kršenja Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

>> Blokada Varšavske: Policija privela 20-tak prosvjednika

Policija je danas oko podneva privela aktiviste jer su oko pola sata tijelima blokirali promet na križanju Gundulićeve i Varšavske ulice i tako ometali promet i radove na gradnji rampe za podzemnu garažu kojoj se oštro protive. (Hina)

Vilim Ribić kaže da nema odricanja nizašto (Foto: Pixsell)

Predstavnici sindikata javnih službi o svojim polaznim stajalištima pred početak današnjih pregovora nisu mogli detaljnije govoriti.

'Kapitalisti su na jahtama, a mi dolazimo ovamo po ovakvom vremenu spasiti ljudima božićnice i njihove naknade koje su zaradili. Nadam se da ćemo to uspjeti', kazao je novinarima pred početak pregovora predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić.

>> 'Nastavi li se Vlada zaduživati, još nekoliko godina nećemo izaći iz krize'

Dolazak u Vladu imao je jedan cilj. No, ni nakon gotovo četiri sata pregovora za javne službe dogovora nema. Vlada bi jedno, sindikati drugo. 'Oni bi oduzeli božićnice, a mi tražimo zauzvrat produženje Kolektivnog ugovora, odnosno novi na četiri godine', kaže Ribić. 'Mi smo voljni to ponuditi na dvije godine. Oni bi nešto duže, ali dogovarat ćemo se oko toga', rekao je Božidar Kalmeta, predsjednik GSV-a.

Sporazum o osnovicama za plaće još je jedna tema. Prema njemu Vlada je dužna povećati osnovicu za inflaciju koja iznosi oko jedan posto. Na božićnicama i inflaciji, procjenjuju sindikati, uštedjelo bi se po tristo milijuna kuna. Kad se sve uzme u obzir, bit će to još jedan maratonski sastanak, iako su svi akteri uvjereni u dogovor.

No, zato se nastavlja trošiti po pitanju referenduma i Zakona o radu. Ministarstva kontroliraju potpise, osigurana su sredstva u proračunu. Podaci se uspoređuju s popisom birača. A sve bi trebalo biti završeno, potvrđuju nam, do kraja kolovoza.

Vlada izjendačava dob za odlazak u mirovinu kod muškaraca i žena (Foto: Pixsell)

Dob za odlazak u starosnu mirovinu za žene i muškarce izjednačit će se u sljedećih 10 godina, a onima koji idu u prijevremenu starosnu mirovinu za svaku godinu ranijeg odlaska mirovina bi se umanjivala za 4,08 posto, ili za pet godina maksimalno za 20,4 posto, a istodobno bi se za isti postotak nagrađivalo kasnije umirovljenje, prijedlog je izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koje je Vlada s današnje sjednice uputila Sabor.

>> Istraživanje: Polovici građana povećali su se osobni troškovi

Trenutno žene u starosnu mirovinu idu sa 60 godina, a muškarci sa 65 godina, a Vlada predlaže da se od 2011. do 2019. ženama ta dob svake godine povećava za šest mjeseci, pa bi se dob za odlazak u starosnu mirovinu za žene i muškarce izjednačila 2020. godine.

U istom bi se roku izjednačila dobi za žene i muškarce i za prijevremenu starosnu mirovinu, pa bi za deset godina i žene mogle u prijevremenu starosnu mirovinu sa navršenih 60 godina i 35 godina mirovinskog staža.

Time se, istaknuo je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač, izvršila i odluka Ustavnog suda iz 2007. godine koji je za izjednačavanje dobi za starosnu mirovinu za žene i muškarce odredio kraj 2018. godine.

Vlada predloženim izmjenama, koje bi stupile na snagu 1. listopada, povećava i postotak penalizacije za ranije umirovljenje i s dosadašnjih 1,8 posto po godini to diže na 4,08 posto, pa bi za umirovljenje pet godina prije zakonskog roka za odlazak u starosnu mirovinu to smanjenje bilo 20,4 posto.

Istodobno bi se pak svaka godina staža iznad zakona mirovina povećava za 4,08 posto, odnosno za maksimalnih pet godina za 20,4 posto.

Potrebno je nekad donositi ovako teške i nepopularne mjere, ali u cilju stabilizacije i uspostave održivog mirovinskog sustava na duži rok, kazao je ministar Popijač.

Sadašnje stanje u mirovinskom sustavu, s obzirom na dob umirovljenja, prava iz mirovinskog osiguranja, je takvo da se čini da mirovinski sustav nije lako održiv, kazao je ministar Popijač.

Premijerka Jadranka Kosor to potkrepljuje i podacima koji govore o nepovoljnom odnosu broja zaposlenih i umirovljenika - trenutno je u Hrvatskoj 1.532.633 osiguranika, a 1.187.509 umirovljenika, s tim da je s 40 godina radnog staža 11,6 posto umirovljenika, a sa 35 do 39 godina staža njih 23,8 posto.

Đuro Popijač dolazi na sjednicu (Foto: Pixsell)

Predlaže se smanenje naknade za nezaposlenost

Saboru je Vlada uputila i izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju kojim predlaže smanjenje naknade za nezaposlenost nakon prva tri mjeseca.

Naime, trenutno nezaposleni u prva tri mjeseca dobivaju naknadu od 70 posto, a za preostalo vrijeme 50 posto osnovice (prosjek njihove tromjesečne plaće prije prestanka radnog odnosa, a umanjeno za doprinose za obvezna osiguranja).

I po predloženim izmjenama i u prvih 90 dana, odnosno tri mjeseca, naknada za nezaposlenost ostala bi im 70 posto, ali bi se u preostalom razdoblju smanjila na 35 posto.

Osobe koje primaju naknadu, a žele ući u program prekvalifikacije ili doškolovavanja omogućilo bi se da umjesto novčane naknade primaju neoporezivu stipendiju u iznosu 1.600 kuna, predviđaju izmjene koje bi stupile na snagu 1. listopada.

Nastavak racionalizacije sudova

Vlada predlaže i nastavak racionalizacije sudova, pa se nakon općinskih i prekršajnih sudova, predlaže i spajanje, pa time i smanjenje broja županijskih i trgovačkih sudova.

Trenutno postoji 21 županijski sud, a spajanjem bi se njihov broj smanjio na 15, dok bi se nakon spajanja broj trgovačkih sudova sa 13 smanjio na 7, kazao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Prema obrazloženjima iz prijedloga, racionalizacija mreže županijskih i trgovačkih sudova provest će se do kraja 2019. godine, a iznos potreban za provedbu racionalizacije procjenjuje se na 45,2 milijuna kuna.

Vlada je danas donijela i akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine za razdoblje 2010.-2012. godine, a potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva Darko Milinović upozorava kako je prekomjerna težina sve veći socijalno-ekonomski problem,

Uzrokovano je to često i nepravilnom prehranom i nedostatkom tjelesnih aktivnosti, pa su i glavni ciljevi programa promicanje zdravog načina života, pa se planom primjerice predlaže niz mjera za poboljšanje prehrane, poput veće potrošnje povrća i voća, maslinova ulja itd.

Pirana (Dnevnik.hr)

Odakle pirane u hrvatskim rijekama? Nekoliko je teorija. Prva, da su ribe puštene iz privatnih akvarija u rijeke. Druga, da su uslijed velikih poplava uspjele pobjeći iz austrijskih i mađarskih uzgajališta, jer su i tamo ulovljeni primjerci ove grabežljivice.

Darko Moštek na obali Dunava nadao se somu 'kapitalcu'. No, na udicu mu se upecala južnoamerička grabežljivica. 'Kad sam je izvadio, na udici je bila crvenkasta, čudna riba. Ribič kraj mene rekao mi je da je to pirana', ispričao je Moštak.

>> Još jedan nesvakidašnji ulov: U Dravi ulovio piranu

>> Neobičan ulov: Dravom pliva jato pirana!

Krvoločna riba drugi je ulov u hrvatskim rijekama u tjedan dana. 'To su ribe vrlo popularne u akvaristici pa je pretpostavka da ih je netko namjerno bacio u rijeku', rekla je dr. Ingeborg Bata. Mađari i Austrijanci poznati su po velikim uzgajalištima tropskih riba.

I tamo su pronađene u Dunavu pa domaći ribiči sumnjaju da su susjedi u rijeku bacili cijelo jato pirana. U Osijeku su već predmetom šale, ali Osječani ne strahuju. 'Sigurno se bućkam u Dravi, kao i stotine i tisuće drugih Osječana', rekao je Marko Novokmet.

Amazonski 'podstanari' u rijekama ne bi trebali zabrinjavati ni ribiče ni kupače. Pirane ovdje ne mogu prezimiti , kamoli se razmnožavati. 'Nikada neće napasti plijen koji je puno veći od nje, znači ne napada čovjeka', kaže dr. Bata. No, prizvuk Amazone u dunavskom slivu budi maštu ribiča.

Ako su ribe bačene iz privatnih akvarija u rijeku, po pitanju zakona to je nedorečeno. Napuštanje životinja je izravno zlostavljanje. Kazna iznosi od 15.000 do 50.000 kuna. No, teško se ulazi u trag takvim ljudima. Ako kupite zmiju u dućanu, odmah ćete biti registrirani, a potom i lakše pronađeni ako ste ju odbacili u prirodu. No ako kupite piranu to se ne evidentira!

Za ovakve slučajeve nadležna su dva ministarstva: kulture i poljoprivrede. Oni mogu kazniti neodgovorne, ali ovdje je riječ o nepoznatim počiniteljima, pa je za pretpostaviti da će pirane u hrvatskim rijekama duo ostati velika zagonetka.